U određenoj mjeri dotaknuli smo se planinarenja zimi i opreme koja nam je potrebna u priči Planinarenje zimi – za početak pa je došlo vrijeme za detaljniji uvid u ono što nam je nužno, ili pak nije posebno nužno, da bismo uživali u zimskim turama.
Često ćete čitajući forume, blogove i društvene mreže naići na pitanje o nekom izletu zimi – treba li uzeti zimsku opremu. Mišljenja se razlikuju o tome što spada u zimsku opremu, no jedno je sigurno – cepin i dereze su minimum obvezne zimske opreme. Dotaknut ćemo se i drugih komada, no krenimo od esencije.
Cepin
U današnje vrijeme, za razliku od nekada, izbor cepina narastao je do neviđenih razmjera. Možda čak i do te mjere da se, kada vidite određeni cepin, počnete pitati gdje biste ga uopće mogli koristiti. Šalu na stranu, ako vidite bajlu ili ledno oruđe oblika koji vam pobuđuje sumnju kako ga upotrijebiti, onda to nije ono što tražite.
Nekakva osnovna podjela cepina je u planinarske i alpinističke, a možda već sada postoji potkategorija hibrida koji su, kao i sve drugo hibridne namjene, dobri u svemu, a odlični možda samo u jednoj stvari.
No krenimo redom, kako odlučiti što vam je potrebno?
Za početak bi valjalo odrediti gdje planinarite zimi ili gdje biste mogli početi. Jasno je da svatko od nas sanja da će jednog dana stajati na nekom stravično visokom vrhu Južne Amerike ili Himalaja, no budimo realni, u većini slučajeva to se neće dogoditi iz XY razloga. Prema tome, odredimo realne ciljeve (uz nekoliko bodova više za ciljeve koje bismo mogli dosegnuti u bližoj budućnosti) i naći ćemo ono što nam treba.
Za uvjete u Hrvatskoj, ili bolje reći većinu uvjeta u našoj zemlji, dovoljan je klasičan planinarski cepin ravnog hvatišta i ravne ili lagano zakrivljene glave.
Dužinu i težinu uglavnom će diktirati cijena i kvaliteta, no recimo da se sada na tržištu može naći sasvim solidan cepin po cijeni oko 500 kuna, a koji će vam trajati godinama – ako ne i do kraja vašeg planinarskog staža.
Odmah napominjemo ovo kako bi bilo jasno da možda ne treba prvo gledati cijenu, ako ćete nešto imati dugi niz godina. Srećom, kvaliteta proizvoda u Europi je zaista visoka i za relativno male novce možete kupiti sasvim solidan cepin raznih proizvođača.
Koju dužinu cepina odabrati?
Najčešće pitanje svakoga tko prvi puta kupuje cepin je koju dužinu odabrati?!
Da skratimo napetost i iščekivanje, dovoljno je da cepin primite za glavu i stanete ravno. Ako vam hvatište doseže do gležnja, to znači da imate pravu dužinu! Na primjeru nas dvoje koji smo visoki 179 cm i 183 cm to znači da cepini od 50 do 60 cm zadovoljavaju ovaj uvjet, a unutar tog raspona kako tko preferira.
Ne zaboravite da govorimo o klasičnim planinarskim cepinima, jer cepini za alpinizam, led i dry-tooling dolaze gotovo uvijek u dimenzijama oko 50 cm, gore-dolje koji centimetar, jer im je namjena potpuno drugačija.
No, vratimo se na klasične planinarske cepine. Iz primjera je jasno da cepin nije i ne treba biti štap za hodanje. Kada vidite da se prodaju cepini sa znatno dužim hvatištima, to ne znači da si možete pomisliti kako ćete objediniti štap i cepin istovremeno. Tko je gledao stare filmove, mogao je primijetiti cepine drvenih hvatišta i željeznih glava dužine malo manje od metra pa sve do metar i pol, no ta vremena su davno prošla.
Osobno, tako dugim cepinima ne vidimo svrhu, iako se prodaju za hodanja po ledenjacima relativno malih nagiba. Tu valjda zaista služe kao štapovi za hodanje s kojima se možete zaustaviti, ako se okliznete. Ne ulazimo dalje u ovu priču, malo tko od nas rekreativaca će baš u tako specifične uvjete da kupi tako specifičan komad opreme.
Zakrivljenost hvatišta i glave cepina
Također, jedna od stvari koju možete primijetiti zadnjih godina je zakrivljenost hvatišta i glave cepina. Od potpuno ravnih hvatišta i glava do raznih kombinacija kutova savijanja. Čemu to sve služi?
Ako ste ikada uzeli pogledati detaljniju specifikaciju nekog cepina, onda ćete vidjeti da ih je proizvođač nekako i ocijenio ili prikazao slikom različite kutove nagiba za koje je namijenio taj cepin.
Nekakvo osnovno pravilo je: što je zakrivljenije hvatište i/ili glava, to je cepin više namijenjen za veće nagibe uspona.
Pa zašto onda ne bismo svi kupili zakrivljene cepine i riješili više muha jednim udarcem? Poanta je u zaustavljanju, odnosno tehnici zaustavljanja prilikom pada.
Ovdje pak vrijedi: što je veća zakrivljenost i hvatišta i glave, to je teže dovesti cepin u ispravan položaj da biste se zaustavili. To znači da klasičan ravni cepin ima najbolje karakteristike za dovođenje u ispravan položaj prilikom pada ili, bolje reći, najlakše ćete se snaći u tako napetoj situaciji gdje je potrebna brza reakcija bez puno kompliciranja i namještanja.
Dakle kupiti klasičan ravni cepin nije nikakav bauk, sve do trenutka dok ne krenete u malo zahtjevnije zimske ture i shvatite da na većim nagibima zabijanje cepina dovodi do udaranja prstiju u led i da bi dobro došlo malo zakrivljenosti. Naime, zakrivljeni cepini u hvatištu omogućuju da penjete relativno jednostavne uspone većih nagiba, bez da se vratite kući krvavih prstiju ili uništenih rukavica od neprestanog udaranja o podlogu.
U ovu priču nam sada ulaze hibridi, odnosno klasični planinarski cepini koji su oplemenjeni karakteristikama koje vam omogućuju da ih koristite u visokim planinama. Posljednjih godina izbor ovih cepina narastao je do neviđenih razmjera i sada zaista možete pronaći široki raspon proizvoda.
To ne mora nužno značiti da ćete se sada opterećivati raznim kutovima zakrivljenosti i mozganjem što će vam najbolje poslužiti u baš svim situacijama u kojima se nađete. Najjednostavnije je odabrati cepin klasične glave i lagane zakrivljenosti hvatišta i zatim naučiti kako koristiti baš taj specifičan komad opreme koji ste kupili.
Materijali za cepin
Što se tiče izbora materijala za cepin, uglavnom se radi o hvatištima raznih legura aluminija. To je zbog njegovih karakteristika male težine u odnosu na mehanička svojstva otpornosti i čvrstoće te željeznih (vjerujemo da takvi i ne postoje više) ili čeličnih glava.
Što se glave tiče, jednu stvar je zaista važno razlikovati – a to neće biti samo cijena zbog koje ćete se odmah pitati zašto je tolika razlika između pojedinih modela. To je oznaka hot-forged steel ili po naški, čelik koji je vruće kovan. Barem se nadamo da je ovo ispravan termin 😅.
No, da sada ne ulazimo u tehnike obrade metala o kojima ne znamo gotovo ništa, osnovna razlika je da hot-forged glave cepina možete doslovno zlostavljati kako vam je drago. Naravno, unutar granica zlostavljanja kakve je predvidio proizvođač. „Oni drugi“ cepini, dakle pretpostavljamo prešani ili hladno obrađeni (da opet ne ulazimo u materiju kojom ne vladamo), imaju nešto slabije karakteristike na spomenuto zlostavljanje.
To nikako ne znači trebate kupiti samo one prve, a ove druge ne. Primijetit ćete i da renomirani proizvođači imaju i jedne i druge te jamče za njihovu kvalitetu. Ono što je važno znati prosječnom kupcu je to da su hot-forged skuplji, a oni drugi povoljniji.
Neovisno o tome što kupite, treba postojati svijest da niti s jednim od navedenih ne lupate po stijenama, osim ako vam baš to neće spasiti život. U normalnim zimskim uvjetima, oba načina obrade čelika su i više nego dovoljna da izdrže nevjerojatne sile koje se pojavljuju kod korištenja ili zaustavljanja.
Nešto napredniji korisnici znaju da cepin može poslužiti i kao sidrište, a onda do izražaja dolaze karakteristike hot-forged čelika koji je nevjerojatno izdržljiv.
U svakom slučaju, vrijeme je da idemo dalje jer ako budemo još malo secirali ovu temu, bit će više pitanja nego odgovora 😅.
Kakav cepin na kraju kupiti?
Kako ovo nije sponzorirana priča, kao uostalom niti jedna od naših priča, ponudit ćemo samo primjere iz poznatih, ili bolje reći dostupnih, trgovina (uglavnom Iglu Šport i Kibuba, za neke komade Decathlon). U njima možete pogledati uživo određeni komad opreme, no izbora je mnogo više (online). Od niže prema višoj cijeni poredak bi bio sljedeći:
- Camp Neve – dolazi u ravnoj i zakrivljenoj izvedbi hvatišta; cijena na popustu oko 450,00 kuna
- Singing Rock Wizard – lagano zakrivljenog hvatišta; cijena na popustu oko 550,00 kuna
- Grivel G1 – ravni klasični; cijena na popustu oko 550,00 kuna
- cepini Simond koje možete naći u Decathlonu; njih nismo dovoljno dobro upoznali da bismo mogli napisati par slova o njima, no svakako su za istražiti kao budžet opcije
- Climbing Technology Hound+ – lagano zakrivljenog hvatišta; cijena na popustu oko 700,00 kuna
- Petzl Summit – lagano zakrivljenog hvatišta; cijena na popustu oko 700,00 kuna
- Petzl Summit Evo – lagano zakrivljenog hvatišta, jedan od najsvestranijih na tržištu; cijena na popustu oko 800,00 kuna
- Grivel Air Tech Evo – lagano zakrivljenog hvatišta, jedan od najsvestranijih na tržištu; cijena na popustu oko 800,00 kuna
Dereze
Majka svih pitanja o derezama je: trebaju li mi dereze? Tko god misli planinariti zimi, odgovor je: „Da, trebaju vam.“.
Nikada nije bilo popularnije nego u današnje vrijeme raspravljati o tzv. derezicama (žabicama) i „pravim“ derezama. Iskreno, mislimo da je pitanje suvišno. Ako mislite ići na zimska planinarenja, onda morate imati prave dereze.
Ove druge su, zapravo, kao lanci za vaše gume na autu. Mišljenja smo da više pomažu po blatnim uvjetima, nego po pravom snijegu (a da ne kažemo ledu). Kao i kod cepina, izbor dereza je popriličan. Za odabir odgovarajućih dereza, osim što također morate znati na kakve uvjete idete, morate znati i kakve gojzerice koristite (te kakve ćete kupovati u budućnosti).
Dereze su, kao i cepin, uz pravilno korištenje i održavanje dugotrajan komad opreme. Također, odredit će vam buduće kupovine gojzerica jer nisu sve vrste dereza za sve vrste gojzerica.
Vrste dereza
Kao i kod cepina, moguće je naći dereze za planinarenje te dereze za raznorazne druge aktivnosti u planinama ili penjanju. S obzirom da smo mi planinari, držat ćemo se planinarskih dereza.
Danas je standard 12 zuba, a to znači deset za hodanje i dva na vrhu prstiju za veće nagibe. Bez daljnjih pojašnjavanja bismo uvijek rekli da kupite isključivo dereze s 12 zuba, nikako manje. 10 zuba je često kod dereza za hodanje po ledenjacima manjih nagiba te ako ste gore čitali o takvim cepinima, isto bismo rekli i za takve dereze.
Univerzalne dereze
Što se tiče načina fiksiranja dereze na gojzericu, najpoznatije su univerzalne dereze. Naziv duguju tome da ih možete staviti na gotovo bilo kakve planinarske gojzerice pa čak i na drugu obuću. Da sada ne krenemo u rigidnost određene obuće, pravilo je: što je đon gojzerice manje savitljiv, to će dereze bolje stajati i to ćete lakše hodati u njima po svim nagibima.
Možete ih staviti i na tenisice, ali to sigurno neće biti niti tako fiksno niti udobno, a vjerojatno ni sigurno za korištenje jer biste mogli izgubiti dereze baš u trenutku kada vam to najmanje treba – jer se obuća savila i izula ili izbacila dereze iz pravog položaja.
Dakle, klasične planinarske gojzerice s umjereno tvrdim ili tvrđim đonovima dobro se slažu s univerzalnim derezama.
Poluautomatske dereze
Poluautomatske dereze, kao što im i naziv kaže, imaju određeni stupanj fiksiranja koji nije ovisan samo o vezanju. Na takvim derezama primijetit ćete klasičan dio za prste gdje se gojzerica samo utakne, a peta ima nešto poput skijaškog veza.
Za ovakve dereze treba imati gojzericu koja ima taj famozni zub na peti, pomoću kojeg ćete fiksirati dereze. Treba reći da je ovo jedan od najpopularnijih tipova dereza danas, kao i da su gojzerice ovakve namjene najsvestranija obuća za planine.
Jednako tako primijetit ćete da su ovakve dereze nešto skuplje, a da su ovakve gojzerice prilično skuplje u odnosu na prethodno navedene. Dobra je stvar što neki proizvođači (kao npr. Petzl) nude dereze kojima je dio za prste promjenjiv pa iste dereze možete koristiti kao automatske i poluautomatske.
Automatske dereze
Automatske dereze namijenjene su isključivo za zimske cipele koje imaju zub za fiksiranje i na prstima i na peti, slično kao neke vrste skijaških pancerica. Ovakav način fiksiranja, naravno, donosi najmanje muke po pitanju fiksiranja na cipelu te kao i kod poluautomatskih, najmanju mogućnost da ćete ih pogrešno postaviti pa ih izgubiti baš kad vam ne treba.
Gojzerice s ovim karakteristikama su među najskupljima na tržištu pa kupovina ovakvih dereza znači i da ste pristali u budućnosti kupovati nešto skuplje gojzerice, nego ste to možda mislili na početku.
Materijali za dereze
Kako ne bismo ponovno vadili crijeva temi kako kovati čelik, vrijede ista pravila. Kod dereza postoje i aluminijske verzije, uglavnom za turne skijaše koji možda neće satima lupati po tvrdim površinama, nego samo traže dobro skijanje i žele lagane dereze u ruksaku. Jednako tako postoje i lagane verzije cepine za istu skupinu ljudi.
Dakle, čelične dereze su pravi odabir, a možete ih povremeno obraditi turpijom kako biste im vratili oštrinu. Ovo svakako uz napomenu da ćete ih tako više potrošiti i prije ćete morati kupiti nove. Također, što manje budete hodali u njima po stijenama, to ćete ih rjeđe oštriti i duže imati.
Kakve dereze na kraju kupiti?
Kao i kod cepina, nekako nam se čini da je najbolje navesti primjere koje možete pogledati uživo. Iako tu izbor nije bogzna kakav, svejedno ćemo ih rangirati po cijeni, od niže prema višoj:
- Camp Stalker – dolaze u univerzalnoj izvedbi po cijeni na popustu oko 550,00 kuna, dok u poluautomatskoj na popustu koštaju oko 650,00 kuna
- Climbing Techology Nuptse – dolaze u sve tri izvedbe, univerzalne na popustu kreću se od oko 600,00 kuna, poluautomatske oko 650,00 kuna, a automatske oko 800,00 kuna
- Grivel G12 – dolaze u poluautomatskoj i automatskoj verziji, na popustu se mogu naći za oko 1000,00 kuna
- Petzl Lynx – promjenjivi prednji dio im omogućuje korištenje kao poluautomatske i automatske dereze, cijena na popustu oko 1300,00 kuna
- dereze Simonda koje možete naći u Decathlonu nismo dovoljno dobro upoznali da bismo mogli napisati par slova o njima, no svakako su za istražiti kao budžet opcije
Ostala oprema za planinarenje zimi
Pod ostalom opremom možemo smatrati sve što koristimo u planinama i inače, ne samo zimi – uz izuzetak snježnih klinova i lednih vijaka. Kako niti jedno od to dvoje neće biti u opremi prosječnog planinara, proći ćemo ostalo.
Zimske gojzerice
Iako smo se zimskih gojzerica dotaknuli u priči o planinarskoj obući, nekakvo osnovno pravilo je da (kao i kod svega ostalog) procijenite gdje ćete sve planinariti zimi i sukladno tome rastvorite novčanik.
To znači da, ako je vrhunac zimskih izleta Gorski kotar, Risnjak, Snježnik, Bjelolasica i slično, bilo koje Alpinine zimske gojzerice ili nešto slično iz istog ranga cijene može zadovoljiti svakog prosječnog korisnika. Ako je zimski cilj Velebit, Biokovo ili pak Alpe, onda treba ciljati nešto skuplje, odnosno kvalitetnije cipele za sate i sate provedene u snijegu i hladnoći.
Tko je ikada proveo cijeli dan u planinama sa smrznutim stopalima, zna da nažalost omjer cijene i kvalitete ovdje zaista znači – koliko para, toliko muzike. Također, jedna od najčešćih grešaka je da kupite nešto što imaju vaši prijatelji, iako ne dijelite jednaki entuzijazam oko zimskih izleta pa naknadno shvatite da ste potrošili hrpu love, a gojzerice skupljaju prašinu godinama.
Dakle, zaključak je da zrno zdravog razuma pomaže kod odluke koje cipele kupiti 😂.
Preporuka je svakako gojzericu isprobati uživo. To nije komad opreme koji se samo tako može naručiti online (osim ako ne kupujete novi model već nošenih i dobro isprobanih cipela). I uvijek kupujte barem broj veće.
Također, ne zaboravite da vrsta cipela može odrediti vrstu dereza pa ne kupujte jedno neovisno o drugom, i obratno!
Kakve zimske gojzerice na kraju kupiti?
Kako je ovdje zaista nepregledan izbor, opet ćemo se zadržati na nekom minimumu ponude koji se može pronaći u našim trgovinama, posloženo od najnižih cijena ka onim višima:
- Alpina Nepal, Diablo, Nuptse, Lohtse – Alpina nudi razne opcije s dobrim popustima, gdje se cijene ovih gojzerica na popustu kreću od 900,00 do 1400,00 kuna; neki od modela opremljeni su zubom na peti za poluautomatske dereze, što je uvijek dobra opcija za tu cijenu; mana im je svima veća težina u odnosu na puno skuplju konkurenciju
- La Sportiva Trango i Nepal serije – izbora je ovdje zaista mnogo, a cijene su visoke čak i na popustima pa se kreću od 1800,00 do 3000,00 kuna; uglavnom su opremljene za poluautomatske i automatske dereze
- Scarpa Ribelle – jedan od najsvestranijih modela na tržištu; cijena na popustu oko 1900,00 kuna; konkurencija im je novi La Sportivin model Aequilibrium, a oba su namijenjena za brze pristupe na svim terenima i u svim sezonama; nova generacija gojzerica za „sve“ prilike
Zimski planinarski ruksak
Iako nominalno ima jako malo ruksaka koji su deklarirani samo za zimu, jasno je da čvršći materijali daju bolje performanse po snijegu. Dakle, ruksaci bez puno mrežica i mekanih rastezljivih dijelova bit će najbolji zimi jer neće zadržavati vlagu pa time ni led ni snijeg.
Iskreno, tko baš nije zagrižen za planine poput nas dvoje, s dva-tri ruksaka može pokriti cijelu planinarsku godinu. To, ujedno, ne bi trebalo ugroziti stanje vašeg bankovnog računa, ako kupite dobar ruksak koji će trajati godinama.
Nešto od naših komada koje smo nosili ili koje još uvijek nosimo, opisali smo u priči o ruksacima, ako to može pomoći prilikom izbora. Pritom ne mislimo na konkretne modele, koliko na karakteristike koje je dobro potražiti na ruksaku.
U svakom slučaju, nikako ne bismo sugerirali mahnito traženje nekog svevišnjeg ruksaka koji će u sebi imati sve moguće i nemoguće karakteristike da zadovolji baš svaki milimetar vaših želja i potreba. Dva do tri ruksaka bi trebala biti sasvim dovoljna: različite veličine, a sličnih karakteristika, kako biste ih mogli upotrijebiti u svim godišnjim dobima.
Zima iziskuje više opreme pa definitivno treba gledati nešto veće ruksake, od 35 litara prema gore.
Kakav zimski ruksak na kraju kupiti?
Kao i kod gojzerica, jednostavno je previše toga za nekakvo ozbiljno sumiranje ponude pa evo nekih opcija:
- ruksaci Simond – Makalu, Alpinism i druge verzije alpinističkih ruksaka između 30 i 50 litara; nismo ih nosili, ali imamo manje modele i Simond je uvijek dobra budžet opcija
- Quechua MH500 serija – nudi dobre budžet opcije, isplati se pogledati
- Forclaz Trek 100 serija – nismo nosili, ali odmah se vidi da je omjer cijene i kvalitete odličan
- Lowe Alpine – iako više nije jedan od najpovoljnijih kvalitetnih ruksaka i dalje ima lijepe cijene za ono što dobijete, a to je uglavnom izdržljivi materijal i svestrani ruksak; ne možemo locirati neki od modela koji se sada nude u trgovinama, a da znamo nešto o njima iz prve ruke pa neka okvirna preporuka bude model Uprise – iako mu je cijena paprena i nismo ga pronašli za ispod 1000,00 kuna
- Millet Ubic, Prolighter, Peuterey – manje/više sve od Milleta namijenjeno je za višegodišnju upotrebu kroz sva godišnja doba, a cijene variraju od 800,00 kuna na više (i to na popustima) pa se ne radi o budžet opciji
- Salewa – serije Apex i AlpTrek (i AlpTrainer) su naši favoriti; cijena nije na nižoj strani skale pa ako na popustima nađemo nešto za ispod 1000,00 kuna, možemo biti zadovoljni
- Grivel – nema ga kod nas baš po trgovinama, ali moramo ga spomenuti kao jedan od nama omiljenih brandova (ova točka je bezveze znamo 😄)
Planinarska kaciga
Kaciga bi trebala biti esencijalna u svačijem ruksaku, kad god se ide zimi na zahtjevnije i strmije ture ili ture s trusnijim i nesigurnijim dijelovima staze. U ovoj kategoriji, zapravo, ne postoji zimsko i ljetno jer ispod klasične planinarske kacige možemo staviti sve vrste kapa i namještati joj veličinu.
U današnje vrijeme sve što možemo kupiti u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, je certificirano. To znači da sve te certificirane kacige, od najskupljih do najjeftinijih, zadovoljavaju osnovne uvjete sigurnosti i testirane su laboratorijskim uvjetima na udarce, padove i oštećenja.
Mislimo da se za kacigu ne može dati nikakav poseban savjet, osim da odaberete onu koja vam se sviđa i da je ne kupujete od proizvođača koji se inače ne bave proizvodnjom planinarske opreme.
Kakvu kacigu na kraju kupiti?
I ovdje je izbor gigantski te nemamo konkretnu preporuku. Svačija glava je drugačija, kao i džep. Nosili smo Salewu, sada nosimo Simond iz Decathlona, a snimamo još neke Black Diamond i Petzl. Uglavnom, možete zaključiti da nismo previše izbirljivi. Cijene kreću od 250,00 kuna na više pa kako vam drago.
Rukavice
Rukavice smo secirali vrlo nedavno u blog priči pa ne bismo previše duljili, osim savjeta koji smo ponudili i tada – nikada dosta rukavica 😁!
Ostalo
Uže, pojas, gurtne, karabineri…
U većini slučajeva kod naših domaćih planina, rijetko kada ćemo doći do mogućnosti korištenja ove opreme. Govorim s aspekta planinarenja, s obzirom da naše planine uglavnom nude izazove u kojima nije nužno osiguravanje.
Mekana oprema treba biti tretirana protiv odbijanja vode, tako da su najbolje užadi i gurtne oni koji su u startu deklarirani da odbijaju ili ne zadržavaju vodu. Isto vrijedi i za penjački pojas, iako već godinama postoje lagani pojasevi sa što manje materijala – kako bi što manje zadržavali vlagu na dijelovima koji služe za udobnost.
Kako je ovdje svakome na izbor što preferira, a cijena zaista diktira nivo opreme, s vremenom ćete doći do onoga što vam je prihvatljivo za korištenje.
Zimski planinarski tečaj, da ili ne?
Preporuka je, naravno, da!
I sad ćemo se odmah poreći, jer sami nismo polazili nikakve organizirane tečajeve. Ali ono što na temelju toga možemo reći je da je najteže biti samouk i da treba jako puno vremena i upornosti da se nauči potrebno: kroz puno čitanja, gledanja videa, postepenog isprobavanja, pokušaje i pogreške, itd.
Ako niste karakteri kao mi, koji ne podnose gužve i išta organizirano te vole svoj ritam i tempo, najbolje je krenuti od tečaja pa onda samostalno nadograđivati znanje i iskustvo.
Što se tiče samostalnog učenja, danas zaista ima pregršt literature koja nudi odgovore na sva pitanja, a sve je više i više filmića, tutoriala, tehničkih predavanja te prikaza vježbi i vještina u outdoor uvjetima na Youtubeu, gdje profesionalci nude znanje od A do Ž, uz praktične primjere. Također, ako imate nekog iskusnog prijatelja koji zna o tome ili je prošao neke tečajeve, uvijek možete na početku i njega/nju malo zagnjaviti – ako, kao i mi, zazirete od gužvi.
U svakom slučaju, znanje treba uzimati sa svih strana i isprobavati sve što vam odgovara, dok ne dođete do razine koju želite.
Opasnosti planinarenja zimi
Zimska planinarenja jednako su lijepa, koliko su i opasna. Stradati se može na mnogo načina, a hladnoća oduzima život gotovo jednako brzo kao težak pad niz ledenu padinu. Uvijek budite svjesni opasnosti, birajte puteve koje ste dobro upoznali ljeti i nikada ne podcjenjujte uvjete u kojima se nalazite.
Zima je zahtjevna u svim pogledima, a najčešće fizički i orijentacijski. Zato je važno dobro pratiti prognozu, poznavati teren na koji idete i naučiti čitati snijeg. Za to je potrebno jako puno vremena, često i nekoliko godina dok ne dođete do zadovoljavajuće razine iskustva.
Ako smo išta naučili iz prošlogodišnje nesreće, to je da koliko god poznavali planine, opremu, vježbali, trenirali, čitali, isprobavali…nikad ne znate kakvu nesreću možete doživjeti i u čemu sve možete pogriješiti (a uvijek postoji faktor ljudske pogreške).
Na primjer, splet okolnosti koji sam zakuhao, uz uvjete tog dana, doveo je do toga da shvatim da vezica oko ruke na koju je navezan cepin ne znači gotovo ništa i da ne trebam više olako reći „ma bit će ok ovako, i dosad je bilo, da ne krcamo ruksake bezveze“. Uvijek imajte cepin vezan na pojasu, ako ga nosite, ili na najčvršćem dijelu ruksaka da u slučaju pada ne izgubite vezu s jedinom stvari koja vas može spasiti.
Kao jučer se sjećam momenta kada mi je cepin zapeo u prizemnim granama koje su virile kroz led i kada sam gotovo ostao bez palca lijeve ruke. Trenutak kada shvatiš da juriš suludom brzinom niz ledenu padinu bez cepina ravan je skoku iz aviona bez padobrana.
Također, ne zaboravite da je pad gotovo uvijek iznenadan i da izbaci svakoga od nas iz elementa. Čak i ako ste redovito vježbali zaustavljanje cepinom, nikada ne treba biti previše siguran u to da ćete se zaustaviti kada vas snađu takve prilike.
Glupost nenošenja kacige tog dana ne trebam ni spominjati, tako da: pamet u glavu, a kacigu na glavu!
U svakom slučaju tko se želi prisjetiti što znači nastradati zimi, može to napraviti u priči Tamna strana planine. Ali, nikako ne na način da vas to obeshrabri u budućim zimskim radostima, nego samo da budete svjesni da iako su stvari tisuću puta prošle dobro, tisuću i prvi put mogu završiti kobno. Ne treba se previše opustiti.
Zima je prekrasno doba godine u planinama i uz odgovarajuću opremu može zaista dati novu dimenziju zimskim planinarenjima. Dakle, dobro se opremite, planirajte vaše ciljeve, vježbajte, učite i ne zaboravite uživati u ovim bijelim mjesecima…
